Planet Zemlja - Ekologija - Vrtlarstvo bez kemije
  Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt  
 

Vrtlarstvo bez kemije

Biljke su glavna hrana najvećeg dijela čovječanstva. Svaki čovjek koji ima i najmanji komadić zemlje može sam bar nešto uzgojiti. Čak i na balkonu ili terasi možemo uzgajati uz ukrasne i poneku jestivu biljku , pa makar to bile samo začinske biljke kao: vlasac, peršin, dragušac, bosiljak, majčina dušica i mnoge druge. Ali i poneki grm rajčice, paprike, mahuna, jagode “na kat” i još štošta možemo uzgajati i &l

Današnja poljoprivreda preobrazila je polja u određeni vid industrijske proizvodnje, čiji je jedini cilj da iz zemlje izvuče što više, smanjujući pri tom broj “ruku" koje su za to potrebne. Ovakav pristup temelji se na neracionalnoj upotrebi fosilne energije i agrokemikalija što je dovelo do opasnih ekoloških posljedica i iscrpljivanja neobnovljivih prirodnih resursa.

S lica Zemlje zauvijek su nestale mnoge biljne i životinjske vrste, a drastično se smanjio i broj seoskih gospodarstava. Industrijska poljoprivreda dovela je do degradacije i izumiranja vrijednosti sela i seoskog načina života, koji je stoljećima bio izvor krepkosti, snage i lijepog krajobraza. Osim toga, konvencionalna poljoprivreda danas je najveći zagađivač okoliša, pitke vode i zraka. Stoga ekološki pokreti u svijetu i u nas nisu pomodarstvo već nužnost, želimo li Zemlju sačuvati za buduće naraštaje.

A što je s čovječanstvom? Jedući hranu uzgojenu s mineralnim gnojivima i pesticidima gubimo prirodnu otpornost, jer ta hrana nema vitalne energije, a i hranidbene vrijednosti su smanjene. Biljke uzgojene bez umjetnih gnojiva i pesticida sadrže vitalnu energiju koja se kasnije kroz hranu prenosi na naše tijelo i podržava naš imunološki sustav. Ova kakvoća ne može se ustanoviti kemijskim analizama, ali je osjeća naš organizam.

Količine mineralnih sastojaka i vitamina mogu se ustanoviti analizama i pokazuju da pojedinih minerala, npr. kalcija i željeza i do pet puta više ima u organski uzgojenom povrću od povrća iz konvencionalnog uzgoja.

To je zbog toga što se ne primjenjuju mineralna gnojiva pa biljke ne sadrže puno vode. Ima mnogo više suhe tvari, okus je slatkast jer nema puno nitrata i nitrita, a nema ni ostataka pesticida, jer se ne primjenjuju u uzgoju. Ustvrđeno je da su alergije (pogotovo kod djece) posljedica onečišćene hrane. Standard nam je svima porastao, ali zato se sada plaća danak civilizacijskim bolestima.

U Njemačkoj, u Institutu za biodinamiku primjenjuju metodu kristalizacije uz pomoć koje se može “vidjeti” vitalna energija hrane. Primjerice, struktura tkiva biodinamički uzgojene jabuke kristalno čista i jasna, dok se kod konvencionalno uzgojene jabuke jedva nazire neka struktura. Dr. Heilmann koji godinama proučava kakvoću hrane tvrdi da ono što čovjeka stvarno hrani i daje mu vitalnu energiju nisu ni vitamini, ni minerali, već taj red u organski uzgojenoj hrani.

U svijetu (a i kod nas “u povojima”) sve više gospodarstava prelazi na ekološko povrtlarstvo i poljodjelstvo, što ne znači vraćanje na staro, nego traži dosta novih znanja o: plodoredu, gnojidbi, dobrim i lošim susjedima među biljkama, biološkoj zaštiti i obradi tla. 

Mnoge države daju poljodjelcima subvencije za prelazak na ekološko poljodjelstvo, jer je u početno vrijeme drastičan pad prinosa. Tlo najprije mora “oživjeti”, a u tome najviše rezultate postiže biodinamička metoda gospodarenja. U odnosu na situaciju u svijetu, Hrvatska je na začelju u ekološkoj proizvodnji namirnica.

Stoga ćemo se mi još dosta posvetiti praktičnom radu u našem vrtu. Krajem proljeća još nije kasno da posijete i posadite mnoge vrste povrća. Ali prije no što obujete čizme ili stare tenisice, zasučete rukave i prihvatite se vila sa širokim parošcima, moramo isplanirati naš vrt.

Planiranje povrtnjaka

Uređenje lijepog i korisnog vrta složen je stvaralački rad. Taj posao mnogi prepuštaju pejsažnom arhitektu ili stručnjaku za hortikulturu, ali želimo li pravi obiteljski vrt po vlastitoj mjeri i ukusu, najbolje je izgled i plan cjelokupnog vrta dogovoriti u obiteljskom krugu. Samo tako će svaki član obitelji (i djeca!) raditi u vrtu s punim zadovoljstvom i veseljem.

Vrt treba biti ugodno, s ljubavlju stvoreno, privlačno mjesto za odmor i rekreaciju. Obiteljski vrt trebao bi imati cvjetnjak, povrtnjak (obvezno s mjestom predviđenim za kompostište), gredicu ljekovitog i začinskog bilja, mali voćnjak, travnjak za sunčanje i igranje, sjenicu (brajdu) za odmor u hladovini za vrijeme ljetnih vrućina te kućicu za alat.

Živicom, cvjetnim grmljem i jagodičastim voćem (maline, kupine,ribizli) štitit ćemo naš vrt od vjetra, ili odijeliti pojedine dijelove vrta. I u povrtnjaku je važno posaditi cvijeće, jer ono skladom boja, ljepotom i mirisom potiče naše pozitivne emocije, a u tako šarolikom svijetu hranu i utočište nalaze prekrasni leptiri, ptice i mnogobrojni korisni kukci. Ali, svim stanovnicima našega vrta i svakoj njegovoj biljci najvažnije je tlo. Stoga ćemo vas dragi čitatelji najprije upoznati s tajnama života u tlu i s načinima pripreme i obrade tla za naš bogat i raskošan vrt.

Bilo bi korisno kad bismo zamišljeni plan cijeloga vrta najprije prenijeli na papir. Najpraktičnije mjerilo je 1:100 što znači da 1 metar u prirodi odgovara 1 centimetru na papiru. Najprije ucrtamo dužinu i širinu našeg zemljišta. Važno je označiti strane svijeta da bismo znali gdje su najsunčanija mjesta. Što više sunca biljke imaju, plodovi će biti sočniji i ukusniji. Idealan smjer za gredice je istok-zapad, jer tada biljke dobivaju najviše sunca. Najbolja širina gredice je 120 cm. Između gredica treba predvidjeti najmanje 30 cm za stazice, koje možemo popločiti starom ciglom, kamenom ili posuti otpacima drveta iz najbliže pilane.

Na zaštićenom i sunčanom mjestu, treba predvidjeti prostor za uzgoj presadnica. Idealno bi bilo imati mali staklenik, ali i topla gredica (lijeha) u drvenom okviru, pokrivena staklom (nispete) ili lukovi od pruća prekriveni PVC-folijom mogu poslužiti za istu svrhu. Kompostište se postavlja u sjeni drveta ili živice. Kompostište treba imati slobodan pristup za vrtna kolica (tačke), a u većem vrtu i za traktor s prikolicom.

U malim vrtovima nema uvijek dovoljno mjesta za odvajanje povrtnjaka od cvijetnjaka i voćnjaka. Baš u takvim vrtovima može se postići sklad sadnjom povrća pod mlade voćke (češnjak će npr.svojim mirisom odbijati miševe od korijenja mladih voćaka!). Rajčicu i začinsko bilje možemo posaditi među cvijeće. Jagode puzavice lijepo izgledaju posađene u šupljine deblje drvene klade. Kumpir se može uzgajati “na katove” u drvenim okvirima, a takvu “gredicu na kat” s krumpirom možemo smjestiti među cvijeće, na primjer među visoke cinije ili suncokrete.

Zlata Nanić, 02.10.2014.

Pregled komentara (0)

1 

Prijavi se i komentiraj!
Komentirati mogu samo prijavljeni korisnici!


Više iz kategorije Ekologija
Prenosimo sa cccp.com.hr
Francuska: da bi spasili planet, četiri nevladine organizacije napadaju državu na sudu
Prenosimo sa cccp.com.hr
Štete od korištenja morske vode i spojeva na bazi klora u radu LNG terminala
Prenosimo sa cccp.com.hr
Kontra studija
Prenosimo sa cccp.com.hr
Zahtjev za većom transparentnosti
Prenosimo sa cccp.com.hr
OBAVIJEST o JAVNOJ RASPRAVI
Prenosimo sa cccp.com.hr
Primjedbe na studiju utjecaja na okolis za predlozeni projekt LNG terminala
Prenosimo sa cccp.com.hr
OKRUGLI STOL O PREDLOŽENOM PROJEKTU LNG TERMINALA PORED OMIŠLJA, NA OTOKU KRKU
3. međunarodna klimatska konferencija otoka Krka
Održivi razvoj u kontekstu klimatskih promjena (s naglaskom na otoke)
Skrad, 29. i 30. rujna 2017. g.
2. međunarodna konferencija o održivom razvoju Gorskog kotara
Prenosimo sa teklic.hr
Održivi turizam-mit ili realna šansa za opstanak hrvatskog turizma?

Čudo zvano kompost
Recikliranje
Kako tvrtke mogu doprinijeti očuvanju Zemlje
Savjeti za male i velike tvrtke
Recikliranje uredskog pribora
Prenosimo sa cccp.com.hr
Priopćenje o ekološkom incidentu u moru ispred Kostrene
Prenosimo sa cccp.com.hr
Vjeran Piršić o COP21 i klimatskim promjenama
Prenosimo sa cccp.com.hr
BIOGORIVA
Prenosimo sa cccp.com.hr
Sektor prijevoza mogao bi prepoloviti svoje emisije CO2 do 2050. godine
Prenosimo sa cccp.com.hr
SAVE ADRIATIC
Prenosimo sa cccp.com.hr
Energija iz fosilnih goriva bez emisija CO2
Prenosimo sa cccp.com.hr
Friends of the Earth: Zabranili su nam prosvjede u Parizu, ali naš glas neće biti utišan
Prenosimo sa cccp.com.hr
OECD ograničava financiranje termoelektrana na ugljen
Odličan projekt za 19. st.
Termoelektrana Stanari
Prenosimo sa cccp.com.hr
Vrijeme je da se dignemo na noge! Sad ili nikad!
Prenosimo sa cccp.com.hr
Što žele naftaši
Prenosimo sa cccp.com.hr
Crno nam se piše
Konferencija o klimatskim promjenama
Zajedničkim naporima u rješavanju izazova klimatskih promjena
Prenosimo sa cccp.com.hr
Klima nam se klima
Sizifova ekološka akcija
12 tona smeća uklonjeno je s Mljetskih uvala
Eko akcija
Čišćenje Mljeta još jednom
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Veliki koraljni greben pod prijetnjom da postane smetlište
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
IRENA: Troškovi OIE pasti će za 40% u naredne 2 godine
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Solarna industrija otvara 20 puta više poslova od drugih energetskih sektora
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Globalno zatopljenje je globalni problem
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
ON DISASTER MANAGEMENT
Ima nade za nas?
Hrvatska među vodećim zemljama po izgledima za održivi ljudski razvoj
Ugljenarke dobra investicija!?
Zagađenje zraka europljane košta 189 milijardi eura
Kako voziti u skladu s prirodom
Eko vožnja je zakon!

Vrtlarstvo bez kemije
Zbrinjavanje otpada u Beču
Solarni cvijet procvao na bečkoj deponiji otpada
Čišćenje obala Mljet 2014
Smeće u umjetničkoj galeriji
Prenosimo priopćenje ORaH-a
ZA ZEMLJU SE DJELUJE CIJELE GODINE, A NE SAMO JEDAN DAN
Tradicionalna ekološka akcija
Ekolozi vraćaju sjaj rajskom otoku Mljetu

9 savjeta za zeleniji život
Hrvatski nacionalni parkovi
Nacionalni park Paklenica
Uskrs na Mljetu
Ekološka akcija na Mljetu

Utjecaj sporta na okoliš

Nacionalni park Sjeverni Velebit
Vodič za reciklažu
Kako reciklirati?
Vodič za reciklažu
Recikliranje plastike
Vodič za reciklažu
Recikliranje stakla
Vodič za reciklažu
Recikliranje papira
Mogu li nam šume parirati?
Prašume su tvornice kisika
Mogu li nam šume parirati?
Zagađenje okoliša
Lijep naziv ali...
Cvjetanje mora
Mogu li nam šume parirati?
Onečišćenje zraka
Svijet bez otpada?
Reciklažno dvorište
Svijet bez otpada?
Spaljivanje otpada
Svijet bez otpada?
Gospodarenje otpadom
Svijet be otpada?
Elektronički otpad, rezultat današnje tehnologije

Medvednica – park prirode
Prirodna baština
Jadransko more, ponos naše obale
Prirodna baština
Zaštićene rijeke u Hrvatskoj
Papir ili plastika?
Papir ili plastika

Amazonska prašuma, čudo prirode
Nacionalni parkovi
NP Plitvička jezera
Energija iz sunca
Struja s krova sortirnice na krčkom odlagalištu otpada Treskavac
Posao za pohvalu
Sakupljanje plastičnih flaša
Prenosimo iz drugih medija
Sakupljanje plastičnih flaša

Nacionalni park Mljet

Što je to socijalna ekologija?
Parkovi prirode
Žumberak, Samoborsko gorje – park prirode

Klimatske promjene i efekt staklenika

NP Risnjak
Prenosimo od Prijatelja životinja
Tvrtke koje ne testiraju na životinjama
Vijesti čitatelja
 
   
Alisa Pokić
Psić s Jaruna

Mali slatkiš traži dom :)

  Planet Zemlja
Don traži Dom

Prekrasan mužjak star najviše godinu dana nađen u Travnom. Srednje visine mješanac Lesija i hrta sa najljepšim tamnim očima. Plašljiv no miran je i poslušan, i slaže se sa drugim psima i jako mazan.

  Planet Zemlja
Spašeni štenci traže dom

Draga Karen se našla na pravom mjestu u pravi, možda zadnji tren za preslatke psiće. Ona je napravila puno, sad smo mi na redu.

25.05.2013. Opširnije
 
16.05.2013. Opširnije
 
18.05.2012. Opširnije
         
Savjet dana
 
BILO   DANAS   USKORO

Babino polje
Plogging Connect Mljet
 

 

 
Top 3
Ekologija
NP Risnjak
Earth Run
Earth Run Rijeka
Earth Run
Ekološki ultramaraton na granici mogućeg
 
Top 1
Kolumne
Promjene su moguće
 
Top 1
Osobna ekologija
Tečaj keramike – ATELIER ŽELJKA KORBAR
 
Top 1
Eko izlog
Eko proizvodi o kojima smo čitali u 2015
 
Top 1
Novosti
Plogging Connect Trakošćan
 
Top 1
Ekologija
Francuska: da bi spasili planet, četiri nevladine organizacije napadaju državu na sudu
 
Top 1
Putopisi
Nastavak velike ekološko-športske manifestacije Earth Run Europe 2013.
 
Top 1
Djeca Zemlju vole
Djeca Zemlju vole
 
 
Prijava Registracija Zaboravio...
Korisnik
Lozinka





ANKETA
Da li trčiš? Do you run?
  %
  %
  %
  %


Vremenska prognoza
Untitled Document
Održana radionica ToMaGo
Earth Run 2022, dan drugi
Earth Run 2022, dan prvi
Iberštep 14.-18. veljaće 2022.

Powered by Galaksija. Sva prava pridržana.