Veliki su zagaÄ‘ivači zraka i nadzvučni zrakoplovi koji ispuštaju puno dušikovih oksida, a motorna vozila u atmosferu otpuštaju znatne količine ugljičnog dioksida, ugljičnog monoksida i dušikovog oksida.

U većim gradovima i industrijskim središtima zdrastveni problem predstavljaju dim, čaÄ‘a i smog. Mjerenja Državnog zavoda za meteorologiju pokazuju da 60 % sumpornog dioksida dolazi iz susjednih, industrijski razvijenih zemalja. ZagaÄ‘enost zraka nije problem nekog odreÄ‘enog područja jer strujanjem zraka zagaÄ‘uju se sva područja.

Dušikovi i sumporovi oksidi izgaranjem fosilnih goriva odlaze u zrak i miješaju se s kišom, što uzrokuje kisele kiše. One uzrokuju koroziju metalnih i kamenih predmeta, promjene na lišÄ‡u, mijenjaju sastav tla, zagaÄ‘uju rijeke, potoke, jezera i cijeli ekosustav vodenog staništa.

Veliki zagaÄ‘ivači zraka su i freoni (umjetne tvari koje se primjenjuju u hladionicima i sprejevima) koji ispušteni u atmosferu, izazivaju njezino zagrijavanje. Zbog freona u stratosferi nastaju ozonske rupe, jer freoni razaraju ozon koji štiti Zemlju od prodora ultraljubičastih zraka.

Kako klima postaje toplija, Zemljin ekosustav postaje sve sušniji, pa time i podložniji požarima. ÄŒovjek, koji je uvelike pridonio globalnom zatopljenju uništavanjem zelenih staništa za račun širenja gradova, industrijalizacije, ekspanzivnog poljodjelstva i stalnog porasta potrošnje energije za pogon automobila i kućne potrebe danas zbog toga plaća veliku cijenu.