|
|
Cilj ovog StruÄnog mišljenja je dati opservacije na Procjenu utjecaja na okoliš izraÄ‘enu za plutajući terminal od strane ovlaštenika tvrtke Ekonerg d.o.o. 2017. godine. |
 |
|
 |
|
 |
Prenosimo sa cccp.com.hr
OBAVIJEST o JAVNOJ RASPRAVI
OBAVIJEST o JAVNOJ RASPRAVI o Studiji o utjecaju na okoliš izmjene zahvata prihvatnog terminala za UPP na otoku Krku uvoÄ‘enjem faze plutajućeg terminala za prihvat, skladištenje i uplinjavanje UPP-a |
|
Prenosimo sa cccp.com.hr
OKRUGLI STOL O PREDLOŽENOM PROJEKTU LNG TERMINALA PORED OMIŠLJA, NA OTOKU KRKU
Gradska vijećnica Grada Rijeke subota, 11. studenog 2017. g.
Organizatori: Ekokvarner i Zelena Istra |
|
3. međunarodna klimatska konferencija otoka Krka
Održivi razvoj u kontekstu klimatskih promjena (s naglaskom na otoke)
Kad je u pitanju održivi razvoj, otok Krk je prvak Hrvatske.
3. meÄ‘unarodna klimatska konferencija otoka Krka prilika je da se upoznate s iskustvom i dostignućima Krka te da stećeno prenesete na svoju užu i širu lokalnu zajednicu.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Skrad, 29. i 30. rujna 2017. g.
2. međunarodna konferencija o održivom razvoju Gorskog kotara
Mjesto/Venue: Skrad, Ivana Gorana KovaÄića 3, prostorije PINS-a |
|
Prenosimo sa teklic.hr
Održivi turizam-mit ili realna šansa za opstanak hrvatskog turizma?
O razlozima „pucanja turizma po šavovima“ te potencijalima i budućnosti hrvatskog turizma, razgovarali smo sa poznatim ekologom Vjeranom Piršićem |
|
Recikliranje
Kako tvrtke mogu doprinijeti oÄuvanju Zemlje
Vlasnici tvrtki koji žele poboljšati financijsko stanje svoje tvrtke i istodobno doprinijeti ekološkoj zaštiti Zemlje mogu to uÄiniti tako da ograniÄe koliÄinu uredskog materijala koji kupuju svaki mjesec. Najbrži i najlakši naÄin da to uÄine je tako da ih koriste manje ili recikliraju pribor koji koriste. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Prenosimo sa cccp.com.hr
Priopćenje o ekološkom incidentu u moru ispred Kostrene
Iz Inine rafinerije ponovno iscurio mazut! ZagaÄ‘eni more i obala, mještani su bijesni. |
|
Prenosimo sa cccp.com.hr
Vjeran Piršić o COP21 i klimatskim promjenama
"Nisam siguran u rezultate COP21, ali mora se djelovati sada ili nikada...Nalazimo se na rubu samoubojstva" rijeÄi su kojima je Papa Franjo jako dobro opisao Äovjekov utjecaj na klimu i važnost COP21. Sa ovom izjavom bi se složili mnogi. Vjeran Piršić, kao jedan od najistaknutijih aktivista civilnog društva u Hrvatskoj, pristao je podijeliti svoje mišljenje, kako o aktualnoj konferenciji, tako i općenito o klimatskim promjenama. |
|
Prenosimo sa cccp.com.hr
BIOGORIVA
Mikroalge su jednostaniÄni(ili jednostavni mnogostaniÄni) fotosintetski mikroorganizmi koji spadaju djelom u carstvo prokariota(cijanobakterije),a većim dijelom u carstvo eukariota. Za svoj život ne zahtjevaju posebne uvjete,a upijaju sunÄevu svjetlost, CO2 ,vodu i ostale nutrijente bolje neko kopnene biljke. Rastu u razliÄitim morskim predjelima,a prednost je što za njihov uzgoj nisu potrebni nikakvi pesticidi niti gnojiva. Mikroalge se koriste u mnogim podruÄjim zna |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Prenosimo sa cccp.com.hr
Sektor prijevoza mogao bi prepoloviti svoje emisije CO2 do 2050. godine
Sektor prijevoza, koji trenutno predstavlja 23% globalnih emisija CO2, mogao bi, zbog ubrzane motorizacije Kine, Indije i jugoistoÄne Azije, udvostruÄiti svoje emisije do 2050. |
|
Prenosimo sa cccp.com.hr
Energija iz fosilnih goriva bez emisija CO2
Proizvodnja energije iz prirodnog plina, bez stvaranja emisija ugljiÄnog dioksida mogla bi uskoro postati stvarnost zahvaljujući novoj tehnologiji razvijenoj od strane istraživaÄa sa Instituta za napredne studije održivosti (Iass) u Potsdamu i Karlsruhe instituta za tehnologiju. |
|
Prenosimo sa cccp.com.hr
OECD ograniÄava financiranje termoelektrana na ugljen
17. studenog Älanovi Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) postigao je dogovor kojim će ograniÄiti subvencije za izvoz tehnologije koje koriste termoelektrane na ugljen. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Prenosimo sa cccp.com.hr
Što žele naftaši
'Ne brinite', neće Hrvatska postati 'mala Norveška' - nas su naftne korporacije predvidjele kao tek još jednu u crnom nizu svojih naftnih kolonija! |
|
Prenosimo sa cccp.com.hr
Crno nam se piše
Emisija Otvoreno (HRT), emitirana 03.11.2014. na dan zatvaranja prvog javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu u potpunosti razotkriva naÄelan stav vodeće oporbene stranke. |
|
Konferencija o klimatskim promjenama
ZajedniÄkim naporima u rjeÅ¡avanju izazova klimatskih promjena
U Hrvatskom državnom arhivu, od 02. do 03. listopada održana je meÄ‘unarodna konferencija o klimatskim promjenama pod nazivom "ZajedniÄkim naporima u rješavanju izazova klimatskih promjena". Na konferenciji je sudjelovalo preko 200 eksperata iz Äak 14 zemalja. Konferenciju je moderirao i budnim okom pretio jedan od vodećih hrvatskih meteorologa g. Zoran Vakula. U nastavku donosimo njegov završni govor kojim je konferencija i zakljuÄena. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Prenosimo sa cccp.com.hr
Klima nam se klima
Ekstrema je napretek. Klima nam se klima! Možemo li štogod uÄiniti? Naravno da da. Klimatske promjene imaju negativne, ali i pozitivne posljedice. Stvaraju priliku za nova radna mjesta, osmišljavanje novih oblika proizvodnje i potrošnje. Veće korištenje obnovljivih izvora energije – solarne, vjetrene, hidro… |
|
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Veliki koraljni greben pod prijetnjom da postane smetlište
Prekomjerna industrijalizacija duž Velikog koraljnog grebena mogla bi nanijeti velike štete jednom od najvažnijih ekosustava na Zemlji, navodi najnoviji izvještaj WWF-a "Veliki koraljni greben pod prijetnjom". U izvještaju se navodi da bi ispuštanje otpada iz proširenih luka moglo imati katastrofalne posljedice za greben koji je pod UNESCO-vom zaštitom i nalazi se na Listi izuzetno ugroženih podruÄja svjetske baštine. |
|
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
IRENA: Troškovi OIE pasti će za 40% u naredne 2 godine
Novo izvješÄ‡e koje je objavila MeÄ‘unarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA) ukazuje na svijetlu budućnost obnovljivih izvora energije diljem svijeta. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Solarna industrija otvara 20 puta više poslova od drugih energetskih sektora
Ako je suditi prema najnovijim informacijama, solarna energija nije samo dobar izvor elektriÄne energije, već i izvrsni poslodavac. |
|
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Globalno zatopljenje je globalni problem
Klimatske promjene su nažalost naša svakodnevnica uzrokovana nezasitnom potrebom društva za energijom, za tom krvlju naše civilizacije. Za razumijevanje problema klimatskih promjena i sve većih emisija stakleniÄkih plinova, ponajprije treba sagledati globalnu sliku. |
|
Ima nade za nas?
Hrvatska među vodećim zemljama po izgledima za održivi ljudski razvoj
Devet zemalja, ukljuÄujući i Hrvatsku, ima najviše izgleda meÄ‘u 115 zemalja s visokim i srednjim dohotkom za postizanje održivog razvoja, rezultat je istraživanja netom objavljenog u meÄ‘unarodnom znanstvenom Äasopisu "Procedia Environmental Sciences". |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Kako voziti u skladu s prirodom
Eko vožnja je zakon!
Ušteda goriva do 25% moguća je pomoću pametnog naÄina vožnje, i to bez ograniÄenja komfora i užitka u vožnji. |
|
Vrtlarstvo bez kemije
Biljke su glavna hrana najvećeg dijela ÄovjeÄanstva. Svaki Äovjek koji ima i najmanji komadić zemlje može sam bar nešto uzgojiti. ÄŒak i na balkonu ili terasi možemo uzgajati uz ukrasne i poneku jestivu biljku , pa makar to bile samo zaÄinske biljke kao: vlasac, peršin, dragušac, bosiljak, majÄina dušica i mnoge druge. Ali i poneki grm rajÄice, paprike, mahuna, jagode “na kat” i još štošta možemo uzgajati i &l |
|
Prenosimo priopćenje ORaH-a
ZA ZEMLJU SE DJELUJE CIJELE GODINE, A NE SAMO JEDAN DAN
Najveća globalna prijetnja današnjice nisu ekonomska kriza i pad financijskog sektora već klimatske promjene, globalno zatopljenje i kriza resursa. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
9 savjeta za zeleniji život
Mislim da se svi slažemo da naÄin na koji živi 7 milijardi stanovnika ove naše planete nije održiv. Vjerojatno mislite da je takvo stanje teško promjenjivo i da je vaša uloga u toj cijeloj priÄi sasvim beznaÄajna. MeÄ‘utim, osim što možete smanjiti svoj negativan uÄinak na okoliš, možete i uštedjeti svoj teško zaraÄ‘eni novac. |
|
Mogu li nam šume parirati?
Prašume su tvornice kisika
Prašuma je tip vegetacije, koji oznaÄava one šume koje su se od svog nastanka razvijale uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja Äovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode. |
|
Mogu li nam šume parirati?
Zagađenje okoliša
ZagaÄ‘enje (lat. contaminatio) podrazumijeva oneÄišÄ‡enje tijela, predmeta, odjeće i obuće, prehrambenih namirnica, okoliša itd. zaraznim klicama te otrovima ili radioaktivnim tvarima, teškim metalima. Indijanska poslovica kaže: “Prirodu nismo nasljedili od pradjedova, već smo je posudili od unuka.” |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Lijep naziv ali...
Cvjetanje mora
Cvjetanjem algi, Äesto nazvano i cvjetanjem vode odnosno mora naziva se masovno razmnožavanje algi ili cijanobakterija. To masovno razmnožavanje oboji površinu vode zeleno, a u posebnim sluÄajevima plavo ili crveno, voda postaje mutna i puna “oblaka”. Razlog je najÄešÄ‡e pretjerana koliÄina hranjivih tvari, najÄešÄ‡e u obliku fosfata, u vodi. |
|
Mogu li nam šume parirati?
OneÄišćenje zraka
Izgaranjem fosilnih goriva velik dio osloboÄ‘ene energije beskorisno odlazi u atmosferu, a tek se manji dio pretvara u koristan rad. Produkti izgaranja su vrlo opasni plinovi (sumporni dioksid) koji oneÄišÄ‡uju zrak. Rafinerije nafte u atmosferu otpuštaju amonijak, razliÄite organske kiseline, sumporni oksid, spojeve uglikovodika. |
|
Å to je to socijalna ekologija?
Socijalna ekologija je filozofija koju je razvio Murray Bookchin 1960-ih. Socijalna ekologija tvrdi da je ekološka kriza rezultat hijerarhijske organizacije vlasti i autoritativnog mentaliteta ukorijenjenog u strukture našeg društva. Zapadna ideologija koja dominira proizlazi iz tih društvenih odnosa. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Prenosimo sa cccp.com.hr
Francuska: da bi spasili planet, Äetiri nevladine organizacije napadaju državu na sudu
Zaklada za prirodu i Äovjeka, Greenpeace Francuska, Our Business & agrave; All and Oxfam France have started. podigli su tužbu protiv francuske države zbog neaktivnosti na suzbijanju klimatskih promjena. |
|
Prenosimo sa cccp.com.hr
Štete od korištenja morske vode i spojeva na bazi klora u radu LNG terminala
Program okruglog stola, u velikoj vijećnici Općine Omišalj
"Štete od korištenja morske vode i spojeva na bazi klora u radu LNG terminala" ponedjeljak, 05. ožujka 2018. g. |
|
Prenosimo sa cccp.com.hr
Zahtjev za većom transparentnosti
Udruga Eko Kvarner od Ministarstva zaštite okoliša i energetike traži veću transparentnosti (i demokratiÄnosti) postupka ocjene utjecaja na okoliš za predloženi projekt LNG terminala pored Omišlja na otoku Krku. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Prenosimo sa cccp.com.hr
Primjedbe na studiju utjecaja na okolis za predlozeni projekt LNG terminala
MeÄ‘unarodna ekspertna skupina Udruge Eko Kvarner prouÄila je predmetnu studiju i zakljuÄila da je treba odbaciti i kao nepotpunu i kao netoÄnu. "Smatramo da ona u biti neuspješno pokušava opravdati, a ne ocijeniti predmetni zahvat."
Cijeli upravni postupak treba prekinuti i u sluÄaju novog traženja odobrenja realizacije predmetnog zahvata treba pokrenuti potpuno novi upravni postupak koji će sukladno zakonu, odraditi i varijantna rješenja. |
|
ÄŒudo zvano kompost
Kompostiranje je zapravo zabavan projekt i jedan od ekološki najprihvatljivijih stvari koje možete uÄiniti. Kompostiranjem možete riješiti probleme na više razina. |
|
Savjeti za male i velike tvrtke
Recikliranje uredskog pribora
Recikliranje je više od odvajanja otpada u nekoliko razliÄitih kanti i Äekanja nekoga da ga odveze. Tvrtke su poznate po tome da su meÄ‘u najvećim krivcima u proizvodnji nepotrebnog otpada, najÄešÄ‡e odlaganje predmeta koji se ne mogu reciklirati samo u uobiÄajenom smislu, ali isto tako i onoga koje je lako ponovno upotrijebiti. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Prenosimo sa cccp.com.hr
SAVE ADRIATIC
‘Obrana mora je društvena dužnost svakog graÄ‘anina. Važno je razmišljati o tome kako ljudsko biće mora preuzeti odgovornosti u vremenu svog života. Mi danas branimo okoliš koji će naša djeca naslijediti.’ |
|
Prenosimo sa cccp.com.hr
Friends of the Earth: Zabranili su nam prosvjede u Parizu, ali naš glas neće biti utišan
"Nakon tragiÄnih napada u Parizu, francuska se vlada, nažalost, okomila na graÄ‘anske slobode, najavljujući izvanredno stanje. No glas ljudi neće biti utišan. OdluÄni smo osigurati da se prijeko potreban poziv na klimatsku pravdu Äuje jasno i glasno", komentirala je Jagoda Munić, predsjednica Friends of the Earth International. |
|
OdliÄan projekt za 19. st.
Termoelektrana Stanari
Cjelim projektom TE Stanari se pristrano ekstrapoliraju neke teze, ali se ni ne postavljaju važna ekološka pitanja. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
.JPG) |
|
 |
Prenosimo sa cccp.com.hr
Vrijeme je da se dignemo na noge! Sad ili nikad!
12. prosinca organizira se najveća ikada u povijesti održana demonstracija građanskog neposluha s ciljem ostvarenja klimatske pravde. |
|
Sizifova ekološka akcija
12 tona smeća uklonjeno je s Mljetskih uvala
Ekološki aktivisti iz Äitave hrvatske potpomognuti lokalnim volonterima, sedam dana radili su na uklanjanju smeća iz predivnih Mljetskih uvala. Sakupili su 800 vreća smeća a oÄistili tek 4 uvale. |
|
Eko akcija
Čišćenje Mljeta još jednom
Ujedinjeni ekolozi s Mljeta još jednom šalju apel javnosti na odgovorno ponašanje i postupanje s otpadom, lokalnim samoupravama na održivo zbrinjavanje otpada a hrvatskoj vladi na rješavanje problema na meÄ‘unarodnoj razini. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 MA48.jpg) |
|
 |
Ugljenarke dobra investicija!?
Zagađenje zraka europljane košta 189 milijardi eura
Europska agencija za okoliš objavila je izvješÄ‡e u kojem se navodi kako je zagaÄ‘enje zraka tijekom 2012. godine stajalo Äak 189 milijardi eura u indirektnim troškovima. |
|
Zbrinjavanje otpada u BeÄu
Solarni cvijet procvao na beÄkoj deponiji otpada
Na deponiji otpada Rautenweg „cvjeta“ solarno postrojenje u obliku pet metara visokog cvijeta. |
|
Čišćenje obala Mljet 2014
Smeće u umjetniÄkoj galeriji
Povodom Dana planeta Zemlja, na Mljetu je završena akcija ÄišÄ‡enja obala od smeća i otvorena izložba umjetniÄkih djela izraÄ‘enih od naplavina. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Tradicionalna ekološka akcija
Ekolozi vraćaju sjaj rajskom otoku Mljetu
Na otoku Mljetu ekolozi provode akciju ÄišÄ‡enja obala od smeća pristiglog morskim strujama. |
|
Hrvatski nacionalni parkovi
Nacionalni park Paklenica
Nacionalni park Paklenica jedinstveni je spoj mirnoće Jadrana i divljine koja prati glavni greben Velebita te se u njemu nalazi mnoštvo zanimljivih i iskonskih prirodnih pojava. |
|
Uskrs na Mljetu
Ekološka akcija na Mljetu
Da, jesu blagdani, ali priroda to ne zna. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Utjecaj sporta na okoliš
Ne biste vjerovali koliko svakim danom prijetnja za našu planetu sve više raste. Opasnost najvećim dijelom leži u nedostatku edukacije, koja je poput svega ostalog jako bitna u našem životu. U ovom nas sluÄaju može poduÄiti kako da što više saÄuvamo okoliš koji nas okružuje. |
|
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Bogatstvo Velebita sastoji se od razliÄitih biljnih i životinjskih vrsta, jedinstvenih krajobraza i krških oblika koje su zaslužne za proglašenje Nacionalnog Parka Sjeverni Velebit, a Äije je ljepote Äovjek tek poÄeo otkrivati. |
|
VodiÄ za reciklažu
Kako reciklirati?
Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. UkljuÄuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
VodiÄ za reciklažu
Recikliranje plastike
Recikliranje plastike je proces prerade odbaÄene i stare plastike u proizvod koji se može ponovno koristiti. |
|
VodiÄ za reciklažu
Recikliranje stakla
Proces recikliranja stakla je proces pretvaranja odbaÄenog stakla u korisni proizvod. Ovisno o konaÄnoj upotrebi, ovo Äesto ukljuÄuje razdvajanje stakla prema boji. Staklo dolazi u razliÄitim bojama, ali tri najÄešÄ‡e su: prozirno, zeleno, smeÄ‘e. |
|
VodiÄ za reciklažu
Recikliranje papira
Ranije se papir proizvodio od starih tkanina, a danas se proizvodi od celuloze. Za celulozu, koja se dobija iz drveta, potrebno je sasjeći brojno drveće da bismo proizveli papir. Kako se radi o prirodnom resursu, potrebno je brinuti o njegovim koliÄinama. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Svijet bez otpada?
Reciklažno dvorište
Kako u zadnje vrijeme sve više vodimo bitku sa neprekidnim zagaÄ‘enjem okoliša i neodgovornim ponašanjem ljudi, tako se sve više struÄnjaka okreće rješenjima koji će pomoći da naš planet poživi još malo, prije nego što ga zatrpamo sa nepotrebnim tvarima, od Äega ćemo zagaditi pitku vodu i zemlju koja daje plodove. |
|
Svijet bez otpada?
Spaljivanje otpada
Danas je sigurno najveći problem u svijetu zagaÄ‘enje okoliša, odnosno sve veća koliÄina otpada koji nam ugrožava kvalitetu življenja i to ne samo nas nego i drugih živih bića. |
|
Svijet bez otpada?
Gospodarenje otpadom
Danas kako se svijet sve više bori protiv kontinuiranog zagaÄ‘enja koje nam htjeli mi to priznati, ili ne svima radi o glavi, sve se više zemalja okreće projektima koji ukljuÄuju potencijalna rješenja za situaciju koja traje već godinama. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Svijet be otpada?
ElektroniÄki otpad, rezultat danaÅ¡nje tehnologije
Možete li zamisliti današnji svijet bez mobitela i sve ostale popratne opreme. Naravno da svijet danas ne može funkcionirati bez potrebne tehnologije, a kako i bi kada smo sve podredili raÄunalima. |
|
Medvednica – park prirode
Iznad glavnog grada smjestio se prekrasni park sa svojim prirodnim bogatstvima koja sadrže raznoliku ponudu ovog zanimljivog terena koji nudi zaista zanimljivu priÄu. |
|
Prirodna baština
Jadransko more, ponos naše obale
Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci koja se nalazila na tom podruÄju. Danas isto tako postoji grad Adria na talijanskoj obali, udaljen svega 38 km od mora. Njegov današnji položaj smatra se rezultatom djelovanja geoloških sila. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Prirodna baština
Zaštićene rijeke u Hrvatskoj
RijeÄne tokove u Hrvatskoj osim što smatramo izvorima Äiste i pitke vode, ona su ujedno i mjesta nevjerojatne ljepote. Upravo zbog tog razloga mnoga podruÄja koja se nalaze u njihovoj blizini proglašena su zaštićenim dijelovima prirode. Tome u prilog idu povijesne, znanstvene i gospodarske karakteristike svakog od tih mjesta |
|
Papir ili plastika?
Papir ili plastika
Papir ili plastika? Pitanje koje se vjeÄito nameće. Već se toliko puta spomenulo kako je plastika štetna za naš okoliš. Odnosno da treba jako puno vremena kako bi se razgradila. |
|
Amazonska praÅ¡uma, Äudo prirode
Amazonska prašuma proteže se na šest milijuna kvadratnih kilometara, zbog Äega se smatra najvećom preostalom prašumom na Zemlji. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Nacionalni parkovi
NP PlitviÄka jezera
NP PlitviÄka jezera je najstariji, najveći i najpoznatiji hrvatski nacionalni park i svjetski poznata turistiÄka atrakcija. |
|
Energija iz sunca
Struja s krova sortirnice na krÄkom odlagaliÅ¡tu otpada Treskavac
Iako bi na solarnoj energiji mogli graditi domaću industriju i otvoriti mnoga radna mjesta, naš najdominantniji oblik energije, a to je sunce, prepušten je za sada samo entuzijastima i hobistima |
|
Posao za pohvalu
Sakupljanje plastiÄnih flaÅ¡a
Rješavanje problema iskorištavanja povratne naknade za plastiÄnu ambalažu i unapreÄ‘ivanja postojećeg stanja na naš naÄin. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Prenosimo iz drugih medija
Sakupljanje plastiÄnih flaÅ¡a
U oÄekivanju rješenja problema oko sakupljanja plastiÄne ambalaže, a nastavno na prijedlog koji smo poslali ministrici Holy, prenosimo tekst objavljen na danas.net.hr. |
|
Nacionalni park Mljet
Zbog svoje blage mediteranske klime i punosunÄanih dana, u nacionalnom parku Mljet naći ćemo netaknutu prirodu koja odiše ljepotom i životopisnim bojama tijekom cijele godina. |
|
Parkovi prirode
Žumberak, Samoborsko gorje – park prirode
U neposrednoj blizini Samobora poznatog kao malog slikovitog mjesta, nalazi se poznati park prirode koji privlaÄi izletnike iz Zagreba, ali i iz drugih krajeva, koje jednostavno privlaÄi jedinstvena ljepota ovog parka. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Klimatske promjene i efekt staklenika
Danas je ljudska populacija suoÄena s dva kljuÄna globalna problema zaštite okoliša kao što je uništavanje ozonskog omotaÄa i klimatske promjene. Problem klimatskih promjena vezan je uz uÄinak staklenika, odnosno povećanu koncentraciju stakleniÄkih plinova u atmosferi. |
|
NP Risnjak
Ponos Gorskog kotara, NP Risnjak može se pohvaliti izrazito velikim brojem prirodnih ljepota i fenomena |
|
Prenosimo od Prijatelja životinja
Tvrtke koje ne testiraju na životinjama
Život bez okrutnosti ne samo da je moguć, to je imperativ našeg vremena koje karakterizira kolektivno buÄ‘enje svijesti o suosjećajnom i tolerantnom suživotu sa svim bićima s kojima dijelimo ovaj planet. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
 |
Alisa Pokić
Psić s Jaruna
Mali slatkiš traži dom :) |
|
Planet Zemlja
Don traži Dom
Prekrasan mužjak star najviše godinu dana naÄ‘en u Travnom. Srednje visine mješanac Lesija i hrta sa najljepšim tamnim oÄima. Plašljiv no miran je i poslušan, i slaže se sa drugim psima i jako mazan. |
|
Planet Zemlja
Spašeni štenci traže dom
Draga Karen se našla na pravom mjestu u pravi, možda zadnji tren za preslatke psiće. Ona je napravila puno, sad smo mi na redu. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |