Risnjak se nalazi na području preplitanja nekoliko različitih vegetacijskih pojasa (s primorskog i kopnenog dijela Hrvatske, te sa Dinarida i Alpa), tako da ovdje možete vidjeti gotovo sve vrste šuma ovih prostora. Šume Risnjaka su zadržale svoju autentičnu prirodnu ljepotu jer su u prošlosti bile pošteđene od prekomjernog iskorištavanja.

Na području parka raste čak 1148 vrsta i podvrsta biljaka. Neke od zanimljivih biljaka koje ovdje možete naći su alpska šumarica, alpska sunčanica, ljubičasti jaglac i alpska pavitina, te poznate zaštićene vrste runolist, orhideja crni vranjak, velebitska degenija i planinski stolisnik.

Na Risnjaku možete susresti mnoge vrste divljih životinja kao što su grabežljivci ris, vuk i mrki medvjed, te ostale šumske životinje - jelen, divokoza, orao zmijar, kuna i puh. U parku možete vidjeti i brojne vrste gmazova, ptica i kukaca. U Risnjaku živi i endemska vrsta čovečja ribica, a dolina gornjeg toka Kupe nizvodno od izvora poznata je kao Dolina leptira - prekrasno područje netaknute prirode promjera oko 20 kilometara gdje obitavaju čak 74 vrste dnevnih leptira.

NP Risnjak sadrži oko 80 posto prirodnog bogatstva cijelog Gorskog kotara, a specifičan je po tome što se u njemu prepliću različiti klimatski utjecaji, što je dovelo do pojave velikog broja različitih vrsta prirodnih fenomena.

Područje nacionalnog parka podijeljeno je na dvije zone - zonu stroge i zonu umjerene zaštite. Više od dvije trećine (oko 4600ha) parka danas se vode kao zona stroge zaštite. Ova zona je zbog velikog broja pojava iznimne ljepote potpuno zaštićena od ljudskog djelovanja.

Osnovna uloga NP Risnjak je očuvanje prirodnih resursa, no on se koristi i u znanstvene, kulturne, odgojno-obrazovne i turističko-rekreativne svrhe. Ljubitelji prirode na Risnjak dolaze pretežito zbog ljepota šume, planine i vode, a planinarima je osobito zanimljiv prostor oko najvišeg vrha planinskog masiva koji je podjednako atraktivan u sva godišnja doba.