Bila je to idealna prigoda i da se Krčani osvrnu na goleme potencijale korištenja obnovljivih izvora energije kojima, posebice na planu sunčeve i energije vjetra i sami raspolažu, ali i da razmotre modele kojima će u skorijoj budućnosti sami pokušati učiniti prve veće iskorake. To može biti korištenje energije iz biomase gradnjom energane koja bi električnu i toplinsku energiju proizvodila uporabom komunalnog i poljoprivrednog biootpada ili iz »materijala« sakupljenog u pročišćivačima otpadnih voda.

Da je u Hrvatskoj u planiranju korištenja obnovljivih izvora energije (u odnosu na onu dobivenu iz fosilnih goriva) letvica prilično nisko postavljena, upozorio je dr. Michael Knaus iz IFAS-a, ukazujući na javno proklamirane ciljeve hrvatske državne vlasti koji su u zacrtanim udjelima već dostignuti u solarnim i vjetro-potencijalima znatno siromašnijoj Njemačkoj.

Da, što se tiče stremljenja ka energetskoj neovisnosti otoka Krka, više »nema natrag« – decidirano su nam potvrdili i dobrinjski načelnik Neven Komadina , koordinator spomenutog projekta od strane krčkih Ponikava Zdenko Kirinčić te Suzana Josipović , konzultantica IGR-a koja već mjesecima upravlja izradom strategije koja bi svoje konačno obličje trebala dobiti u lipnju. Kako je Josipović naglasila, sve čime će ovaj projekt rezultirati mora biti ekonomski isplativo. – Naravno da je čuvanje okoliša važan dio tog projekta, kao i prakse kakva se u Njemačkoj organizirano provodi već dulji niz godina. Ipak, sve što želimo postići, imat će smisla samo ako bude i financijski isplativo, odnosno ako otočani od ulaganja u svoje energetske sustave budu imali konkretne i osjetne koristi, bilo kroz ostvarivanje financijskih ušteda, smanjenje energetskih troškova, ostvarenje profita prodajom proizvedene energije ili pak kroz indirektnu korist koju bi cijeli otok mogao ostvariti na turističkom tržištu profilirajući se i brandirajući kao prvi pravi mediteranski »zeleni otok«, zaključila je konzultantica IGR-a.