1. Da li smatrate da se klimatske promjene događaju, da ih je svojim načinom življenja izazvao čovjek i da su velika prijetnja sadašnjim a osobito budućim generacijama? (DA bi trebao biti očekivani odgovor. Ukoliko je odgovor NE, radi se o osobi do koje iz raznih razloga nisu doprle relevantne informacije klimatologa, ili možda ima osobnog interesa da ih ignorira.)
Iza ovog osnovnog pitanja (i odgovora DA) nadovezuje se nekoliko potpitanja:
1.1. Što bi ključno ljudi morali učiniti da bi spriječili da klimatske promjene ne pređu u fazu kada se više ne mogu zaustaviti pogoršanja? (Odgovor je: prestati emitirati stakleničke plinove, odnosno što brže napustiti fosilna goriva – ugljen, naftu i plin – iz kojih staklenički plinovi u najvećoj mjeri nastaju, a u korist rješenja koja nisu destruktivna za planet, odnosno, koja mogu trajati kroz vrijeme.)
1.2. Već emitirani staklenički plinovi (zbog inercije sustava) još će dugo uzrokovati ekstremna vremenska događanja. Što bi ljudi morali raditi da bi sebe zaštitili od klimatskih ekstrema i drugih njima izazvanih nedaća i kriza koje ne mogu izbjeći? (Odgovor je: moraju se prilagoditi nadolazećim promjenama i jačati vlastitu otpornost na promjene koje će uslijediti, naročito kada je hrana u pitanju.)
1.3. Da li znate koje je obveze na klimatskoj konferenciji u Parizu (COP 21 – prosinac 2015.) preuzelo gotovo 200 zemalja svijeta, uključivo i Hrvatska? (Odgovor je: U završnom dokumentu jasno je naglašeno da su klimatske promjene
potencijalno najveća prijetnja čovječanstvu, da se globalno zatopljene mora pokušati zaustaviti na 1,5C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, i da se emisije stakleničkih plinova moraju svesti na Ø u drugoj polovici stoljeća. Time je zapravo službeno, s razine UN-a, najavljen kraj ere fosilnih goriva – ugljen, nafta i plin moraju se napustiti, odnosno, ostaviti u zemlji! Iz političkih razloga, striktne obaveze zemalja pariškim dokumentom nisu propisane, ali kalkulacije znanstvenika ukazuju na to da bi za zaustaviti globalno zatopljenje na 1,5C, fosilna goriva trebali prestati koristiti u manje od 10 godina(!). No, čak je i tempo smanjivanja emisija stakleničkih plinova prema sadašnjim planovima EU vrlo zahtjevan: 20% do 2020.; 40% do 2030.; 85-90% do 2050.)
2. Da li smatrate da su ugljen, nafta i plin neobnovljivi izvori energije i da trošenjem nestaju? (DA bi trebao biti očekivani odgovor, jer su nastali kao rezultat geološko-biološko-kemijskih procesa koji su trajali milijunima godina, a polovica globalnih zaliha potrošena je u samo 150 godina. Ukoliko je odgovor NE, u pitanju je ozbiljan problem neinformiranosti.)
Iza ovog osnovnog pitanja (i odgovora DA) nadovezuje se nekoliko potpitanja:
2.1. Da li smatrate da su naš današnji način življenja i dominirajući globalni društveno-ekonomski model potpuno ovisni o fosilnim gorivima? (Odgovor je DA, jer energija iz fosilnih goriva čini 87% od ukupne globalne potrošnje energije i ključna je za mobilnost ljudi i roba, odnosno za proces globalizacije.)
2.2. Da li smatrate da je moguća reindustrijalizacija Hrvatske i bez fosilnih goriva? (Odgovor je NE, jer je industrijalizacija u svijetu krenula tek onda kada je počela eksploatacija najlakše dostupnih (jeftinih) i vrlo koncentriranih izvora energije: najprije iz ugljena, pa nafte, a potom i plina. Ti izvori energije su omogućili tehnološki razvoj svih onih strojeva i uređaja koji su olakšali ekstrakciju, procesiranje i transport svih drugih sirovina za industriju. Među obnovljivim izvorima energije nema cijenom, dostupnošću i svojstvima adekvatne supstitucije fosilnim gorivima za industriju kakva je razvijena tijekom protekla dva stoljeća.)
2.3. Da li smatrate da je hrvatski turizam iznimno ovisan o dostupnosti i cijeni fosilnih goriva? (Odgovor je DA, jer preko 90% turista sa naših glavnih emitivnih tržišta dolazi osobnim vozilima ili zrakoplovima. Nestašica i/ili visoke cijene fosilnih goriva mogli bi veliki postotak gostiju odvratiti od putovanja.)
2.4. Da li smatrate da je prehrana stanovništva Hrvatske iznimno ranjiva na dostupnost i cijenu fosilnih goriva? (Odgovor je DA, jer preko 50% hrane uvozimo, a ono što jedemo uglavnom su produkti industrijske poljoprivrede, koja je u potpunosti ovisna o fosilnim gorivima – za poljoprivrednu mehanizaciju, umjetna gnojiva, zaštitna sredstva, transport, procesiranje... Bez fosilnih goriva industrijska poljoprivreda kakvu znamo ne može postojati.)
3. Da li se slažete da je eksponencijalni gospodarski rast iz prošlog stoljeća, mjeren porastom BDP-a, bio u izravnoj korelaciji s porastom potrošnje jeftine energije iz fosilnih goriva i posljedičnim porastom emisija stakleničkih plinova, odnosno, da ga je privremeno obilje te energije fizički omogućilo? (DA bi trebao biti očekivani odgovor, jer se krivulje globalnog porasta BDP-a, globalnog porasta potrošnje fosilnih goriva i globalnog porasta emisija stakleničkih plinova gotovo idealno preklapaju od početka industrijske revolucije do danas. Ukoliko je odgovor NE, u pitanju je ozbiljan problem neinformiranosti.)
Iza ovog osnovnog pitanja (i odgovora DA) nadovezuje se nekoliko potpitanja:
3.1. Da li smatrate da bi smanjivanje potrošnje fosilnih goriva za sobom povuklo smanjivanje BDP-a? (Odgovor je DA, jer svaka ljudska aktivnost troši energiju. Smanjivanje potrošnje energije iz fosilnih goriva smanjilo bi mogućnost obavljanja dijela ljudskih aktivnosti, što bi se manifestiralo u samanjenju BDP-a. K tome, sasvim je logično da se međusobna uska povezanost BDP-a, potrošnje fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova – koja je bila očigledna u fazi rasta, zadrži i u fazi pada.)
3.2. Kompleksnost društva – lokalno, nacionalno i globalno – iznimno se povečala s povećavanjem dostupnosti energije iz fosilnih goriva. Da li smatrate da se sadašnje nacionalne i nadnacionalne institucije i centralizirani sustavi mogu održati i kada se smanji potrošnja fosilnih goriva? (Odgovor je NE. Manja raspoloživost energije može alimentirati samo manje kompleksno društvo, odnosno društvo koje većinu svojih potreba osigurava i namiruje lokalno.)
3.3. Da li smatrate da naš odgojno-obrazovni sustav buduće naraštaje oprema potrebnim znanjima i vještinama za življenje u nestabilnim klimatskim okolnostima i bez fosilnih goriva? (Odgovor je NE. Ukupna društvena politika još uvijek je usmjerena na rast i potrošnju, jer to odgovara kapitalu, pa i odgojno-obrazovni sustav slijedi to usmjerenje. Pripremanjem za nestabilne klimatske okolnosti i dekarbonizaciju društva bave se samo malobrojne civilne udruge i pojedinci, s malo ili nimalo financijske potpore od državnih institucija.)
Obratite pozornost na to da teme koje pokrivaju ova tri pitanja u potpunosti mijenjaju životni ambijent i polazišta za organiziranje životnih aktivnosti ljudi u odnosu na one uvjete na koje smo se svi navikli kroz dvadeseto stoljeće. Za kvalitetu življenja vašeg djeteta (a možda i mogućnost preživljavanja) od presudnog će značaja biti koliko kvalitetno ćemo se na nove okolnosti pripremiti u vrlo kratkom raspoloživom vremenu. Pritom treba biti svjestan da mi nemamo nikakvu mogućnost izbora ZA ili PROTIV tih promjena. One će se dogoditi organizirano ili kaotično, ali svakako hoće. Ako bi se organizirano pripremali za te promjene, u mnogim segmentima naš bi život mogao postati bolji i zabavniji od današnjeg. |