Tijekom 2014. izašao je izvještaj skupine stručnjaka GIEC koji je alarmantan: ako ne promijenimo način produkcije i konzumacije, slijedi dramatično globalno zatopljenje koje bi zagrijalo Zemlju za više od 4 °C do kraja 21. stoljeća. Takvo naglo zatopljenje u kratkom vremenu uzrokovalo bi velike poplave, suše i ciklone koje bi imale dramatične posljedice za život na Zemlji, dok bi biološka raznolikost polako izumirala. Posljedice takvih fenomena utjecale bi na čovjeka tako što bi nestajali prirodni resursi te bi se razvilo novo siromaštvo i glad. U Siriji je suša pogodilo milijun i petsto tisuća poljoprivrednika koji su se zatim selili u gradove u kojima nije bilo uvjeta za život. To je bio početak građanskog rata protiv Al-Assada. Globalno zatopljenje uzrokovalo bi veliku migraciju ljudi iz sušnih područja, a hrane i vode ne bi bilo. COP21 za misiju ima održati globalno zagrijavanje ispod 2 °C. Da bi se taj cilj ispunio, potrebno je smanjiti za 40-70% emisiju ugljičnog dioksida do 2050. COP21 bit će konferencija na kojoj će se pokušati jednoglasno obvezati sve članove da od 2020. počnu primjenjivati nova pravila proizvodnje.

COP21 održavat će se u Parizu od 21. 11. do 11. 12. ove godine, a na konferenciji se očekuje oko 40 000 ljudi. Francuska se trenutačno zabavlja organizacijom ovoga velikog događaja, ali istodobno preuzima još jednu ulogu. Predstavlja se kao zemlja predsjednica COP21, a samim time, na sebe preuzima ulogu medijatora u pregovorima. Na francuskoj diplomaciji težak je zadatak, a to je da se postigne jednoglasnost u potpisivanju konačnog ugovora.

Jedna osoba od cijele situacije može profitirati na političkom planu, a to je aktualni francuski predsjednik François Hollande koji se za konferenciju počeo pripremati potkraj ožujka. Samo mjesto je pomno birano, kao i trenutak održavanja konferencije. Pariz je jedan od najonečišćenijih gradova svijeta i ima najveću količinu CO2 po metru kubnom jer kronično nedostaje kisika i zelenih površina. U danima najvećeg onečišćenja u gradu se vozi na parne i neparne registarske oznake. Francuzima je okoliš postao političko pitanje par excellence jer je ušao u svakodnevne javnopolitičke debate, svi se osvrću na njega, pokušavaju skupiti političke poene.

Predsjednički izbori su 2017., a svi „skriveni“ kandidati ušli su već u utrku. Hollandeu je pao kredibilitet na političkom planu te mu je potreban međunarodni utjecaj kako bi vratio ugled među svojim biračima. S jedne strane zbog toga se odlučio na toliko vojnih intervencija i traženja partnerstava različitim ugovorima sa širokom paletom zemalja. COP21 mogao bi ga vratiti u fokus na domaćem terenu i lansirati ponovno kao izglednog kandidata za izbore 2017. Osim ako ga iz prvog plana ne izguraju neočekivani svjetski igrači.  

Europska unija također obraća pozornost na COP21. EU je pionir u borbi za zaštitu okoliša. U trećem mjesecu Unija je iznijela svoj plan za ovu konferenciju. Emisija ugljičnih plinova Europske unije čini 10% svjetske emisije. Zemlje članice obvezuju se da će do 2030. smanjiti emisiju plinova za 40%. SAD danas predstavlja 12,64% svjetske emisije dok je Kina svjetski prvak u onečišćenju s 23,2% emisije štetnih plinova. Obje zemlje obvezale su se na smanjenje ispuštanja štetnih tvari, SAD za 28%, a Kina za 20% u odnosu na 2005. Pravi test tek slijedi u studenom u Parizu gdje će se pokazati tko ima najjaču diplomaciju.