Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i Fond za globalni okoliš (GEF) potpisao je s Vladom Republike Hrvatske ugovor o sporazumu u veljači 2003. za projekt “Razvitak okvira nacionalne biološke sigurnosti u Republici Hrvatskoj”.

Glavni zadatak ovoga projekta jest uspostava zakonodavnog i administrativnog sustava koji će omogućiti provođenje Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti, te u taj proces uključiti javnost.

Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti (CPB) međunarodni je sporazum koji pravno obvezuje svoje potpisnike i regulira međudržavno ili prekogranično kretanje živih modificiranih organizama (enlg. Live Modified Organisms – LMO).

Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD) stupila je na snagu 29. prosinca 1993. godine. Ta konvencija temeljni je međunarodni sporazum koji se bavi pitanjima biološke raznolikosti.

Ona zemljama članicama osigurava opsežan i cjelovit pristup u očuvanju biološke raznolikosti, održivo korištenje prirodnih dobara te omogućuje pravednu i jednakomjernu podjelu dobrobiti proizašlih iz iskorištavanja genskog bogatstva.

Pojam biološke sigurnosti odnosi se na potrebu zaštite okoliša i zdravlja ljudi od mogućih štetnih posljedica proizvoda moderne biotehnologije.

U isto vrijeme priznaje se velik potencijal moderne biotehnologije u unapređenju ljudskog blagostanja preko poljoprivrede, zaštite zdravlja ljudi i podmirenja potreba za hranom.

Konvencija o biološkoj raznolikosti jasno prepoznaje ovaj dvostruki aspekt moderne biotehnologije te stoga, s jedne strane, omogućuje pristup i prijenos tehnologija, uključujući i biotehnologiju.

One su važne za zaštitu i održivo korištenje biološke raznolikosti, a s druge strane, odgovorne za razvoj odgovarajućih procedura koje će pojačati sigurnost korištenja biotehnologije.