ZagaÄ‘enje je jedan od najvećih problema današnjice. Gradovi, sela, rijeke, mora… svi su pogoÄ‘eni tom katastrofom koju smo mi izazvali i još uvijek izazivamo. ZagaÄ‘enje prirode je jedna od najvećih mana čovjeka koja se pojavila u novije vrijeme.

Ljudi su mislili da mogu iskorištavati prirodna dobra do “besvijesti”. Smatrali su da su neiscrpna. Na žalost nije tako i potrebno je shvatiti koliko je životinjskih i biljnjih vrsta izumrlo i nestalo zahvaljujući nemilosti i nesmotrenosti čovjeka.

UN-ovi stručnjaci upozoravaju da bi se, nastavi li se ovom dinamikom zagaÄ‘ivati okoliš, svijet mogao suočiti s katastrofom nesagledivih razmjera Ako je vjerovati najnovijim UN-ovim podacima, emisija stakleničkih plinova ne samo da se ne smanjuje nego se povećava.

SAD su najveći svjetski izvor stakleničkih plinova, samo u 2004. godini njihova je emisija porasla za 1,7% u odnosu na prethodnu godinu te s ukupno 7,07 milijardi tona zasjenila dotadašnji rekord od 6,98 milijarda tona u 2.000. godini. Nastavi li se tim tempom povećavati ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu svijet bi se uskoro mogao suočiti s katastrofom nesagledivih razmjera.

UtvrÄ‘eno je da globalno zatopljavanje izaziva alarmantno povećanje kiselosti svjetskih oceana, što bi moglo ozbiljno ugroziti morske ekološke sustave. Prema tvrdnjama znanstvenika, pH oceana snizio se sa 8,2 na 8,1 od 1.800. godine do danas, a očekuje se da će se pad nastaviti do 7,9 do 2.050. godine. Porast kiselosti oceana oslabit će i na kraju i uništiti živopisne koraljne grebene koji ovise o kalciju u morskoj vodi kako bi izgradili svoje oklope i kosture.

Znanstvenici kažu da je povećanje korištenja fosilnih goriva dovelo do porasta koncentracije ugljičnog dioksida vezanog u Zemljinoj atmosferi. To izaziva takozvani efekt staklenika, odnosno temperatura na površini Zemlje raste. Globalno zatopljavanje okrivljuje se i za druge velike promjene u okolišu, poput otapanja polarnog leda i jačih tropskih oluja.

“Povećanje rasta populacije i bogatstva dovelo je do toga da prirodni kanali ne apsorbiraju CO2 kako je bilo očekivano, a povećana je proizvodnja ugljičnog dioksida paralelno s rastom tvornica.”, rekao je čelni autor studije, Dr. Pep Candell. Znanstvenici smatraju da je stabilizacija ugljičnog dioksida u atmosferi još teža nego što su mogli predvidjeti.

“Otkrili smo da polovica učinkovitosti oceana da apsorbira ugljični dioksid nije moguća zbog vjetrova u Južnom Oceanu.”, rekao je Dr. Corinne Le Quere iz Britanskog nadzora Antarktike. Nažalost, smanjena apsorpcija ne odnosi se samo na južnu hemisferu već je u istraživanjima primijećena nestabilnost i u Sjevernom Atlantiku.