Eko test
Prezentacije
Dueli
Pošalji svoj test
 
Eko izlog

  EKO TEST
Cijanofiks pasta za zube
datum objave autor

U ljeto 2010. dok su jugom Europe harale rekordne vrućine, na sjeveru starog kontinenta je temperatura bila znatno niža, pa je odlazak u Bergen predstavljao pravo osvježenje i nepogrešiv odabir termina za posjet Norveškoj. Kakvo je iskustvo doživjeti Bergen i Norvešku sredinom ljeta, pročitajte u ovom putopisu.

Ako ste kad razmišljali o tome da se zaputite na sjever Europe, onda je ljeto najprikladnije godišnje doba za takvo putovanje. Ne samo da ćete izbjeći niske temperature i velike količine snijega, nego ćete doživjeti sjever onakvim kakav on jest, skupa s njegovim dugim danima, kratkim noćima ili čak ponoćnim suncem. Ovog ljeta sam osobno posjetio Norvešku, ili bolje rečeno jug Norveške, jer ta skandinavska zemlja je toliko duga u smjeru jug-sjever, da kad bi se zarotirala oko svoje južne geografske točke, njen sjeverni kraj bi završio otprilike negdje u Rimu.

U vrijeme dok su južnom Europom harale nesnosne vrućine, a temperature mora, rijeka i jezera dosezale rekordne vrijednosti, prosječna temperatura u norveškom Bergenu je iznosila ugodnih dvadesetak stupnjeva Celzijusa. Od Zagreba do Bergena se avionom leti nešto manje od tri sata, a moj dolazak u Bergen je bio tempiran točno u ponoć, 1. kolovoza. Za razliku od vrelih noći koje sam ostavio u Zagrebu, u Bergenu me dočekala kiša. Iako me vrijeme odlično poslužilo i kiša je padala samo prvi dan, moram spomenuti da ona u Bergenu padne odjednom, kao u filmovima gdje glumci stoje na ulici i kiša se samo odjednom pojavi bez ikakvog navještaja.

Bergen je inače drugi grad po veličini u Norveškoj i najvažnije urbano središe na atlantskoj obali ove skandinavske zemlje. Grad broji 260.000 stanovnika, a središte je metropolitanske regije koju nastanjuje 382.000 ljudi. Sam Bergen je tipičan sjevernoeuropski grad, no ono što je atipično jest njegov položaj. Smješten između sedam brda te razveden na kopnu i okolnim otocima, Bergen dobiva ime od germanske riječi Berg (prv. brdo). U prošlosti je bilo pokušaja da se ime grada promijeni u Bjørgen, što bi više odgovaralo norveškom jeziku, no stanovnici grada su tu mogućnost odbili na referendumu, pa je stoga zadržan stari naziv grada.

Komentar slike

Ako ste kad razmišljali o tome da se zaputite na sjever Europe, onda je ljeto najprikladnije godišnje doba za takvo putovanje. Ne samo da ćete izbjeći niske temperature i velike količine snijega, nego ćete doživjeti sjever onakvim kakav on jest, skupa s njegovim dugim danima, kratkim noćima ili čak ponoćnim suncem. Ovog ljeta sam osobno posjetio Norvešku, ili bolje rečeno jug Norveške, jer ta skandinavska zemlja je toliko duga u smjeru jug-sjever, da kad bi se zarotirala oko svoje južne geografske točke, njen sjeverni kraj bi završio otprilike negdje u Rimu.

U vrijeme dok su južnom Europom harale nesnosne vrućine, a temperature mora, rijeka i jezera dosezale rekordne vrijednosti, prosječna temperatura u norveškom Bergenu je iznosila ugodnih dvadesetak stupnjeva Celzijusa. Od Zagreba do Bergena se avionom leti nešto manje od tri sata, a moj dolazak u Bergen je bio tempiran točno u ponoć, 1. kolovoza. Za razliku od vrelih noći koje sam ostavio u Zagrebu, u Bergenu me dočekala kiša. Iako me vrijeme odlično poslužilo i kiša je padala samo prvi dan, moram spomenuti da ona u Bergenu padne odjednom, kao u filmovima gdje glumci stoje na ulici i kiša se samo odjednom pojavi bez ikakvog navještaja.

Bergen je inače drugi grad po veličini u Norveškoj i najvažnije urbano središe na atlantskoj obali ove skandinavske zemlje. Grad broji 260.000 stanovnika, a središte je metropolitanske regije koju nastanjuje 382.000 ljudi. Sam Bergen je tipičan sjevernoeuropski grad, no ono što je atipično jest njegov položaj. Smješten između sedam brda te razveden na kopnu i okolnim otocima, Bergen dobiva ime od germanske riječi Berg (prv. brdo). U prošlosti je bilo pokušaja da se ime grada promijeni u Bjørgen, što bi više odgovaralo norveškom jeziku, no stanovnici grada su tu mogućnost odbili na referendumu, pa je stoga zadržan stari naziv grada.

Komentar slike

Ako ste kad razmišljali o tome da se zaputite na sjever Europe, onda je ljeto najprikladnije godišnje doba za takvo putovanje. Ne samo da ćete izbjeći niske temperature i velike količine snijega, nego ćete doživjeti sjever onakvim kakav on jest, skupa s njegovim dugim danima, kratkim noćima ili čak ponoćnim suncem. Ovog ljeta sam osobno posjetio Norvešku, ili bolje rečeno jug Norveške, jer ta skandinavska zemlja je toliko duga u smjeru jug-sjever, da kad bi se zarotirala oko svoje južne geografske točke, njen sjeverni kraj bi završio otprilike negdje u Rimu.

U vrijeme dok su južnom Europom harale nesnosne vrućine, a temperature mora, rijeka i jezera dosezale rekordne vrijednosti, prosječna temperatura u norveškom Bergenu je iznosila ugodnih dvadesetak stupnjeva Celzijusa. Od Zagreba do Bergena se avionom leti nešto manje od tri sata, a moj dolazak u Bergen je bio tempiran točno u ponoć, 1. kolovoza. Za razliku od vrelih noći koje sam ostavio u Zagrebu, u Bergenu me dočekala kiša. Iako me vrijeme odlično poslužilo i kiša je padala samo prvi dan, moram spomenuti da ona u Bergenu padne odjednom, kao u filmovima gdje glumci stoje na ulici i kiša se samo odjednom pojavi bez ikakvog navještaja.

Bergen je inače drugi grad po veličini u Norveškoj i najvažnije urbano središe na atlantskoj obali ove skandinavske zemlje. Grad broji 260.000 stanovnika, a središte je metropolitanske regije koju nastanjuje 382.000 ljudi. Sam Bergen je tipičan sjevernoeuropski grad, no ono što je atipično jest njegov položaj. Smješten između sedam brda te razveden na kopnu i okolnim otocima, Bergen dobiva ime od germanske riječi Berg (prv. brdo). U prošlosti je bilo pokušaja da se ime grada promijeni u Bjørgen, što bi više odgovaralo norveškom jeziku, no stanovnici grada su tu mogućnost odbili na referendumu, pa je stoga zadržan stari naziv grada.


Komentar slike

Ako ste kad razmišljali o tome da se zaputite na sjever Europe, onda je ljeto najprikladnije godišnje doba za takvo putovanje. Ne samo da ćete izbjeći niske temperature i velike količine snijega, nego ćete doživjeti sjever onakvim kakav on jest, skupa s njegovim dugim danima, kratkim noćima ili čak ponoćnim suncem. Ovog ljeta sam osobno posjetio Norvešku, ili bolje rečeno jug Norveške, jer ta skandinavska zemlja je toliko duga u smjeru jug-sjever, da kad bi se zarotirala oko svoje južne geografske točke, njen sjeverni kraj bi završio otprilike negdje u Rimu.

U vrijeme dok su južnom Europom harale nesnosne vrućine, a temperature mora, rijeka i jezera dosezale rekordne vrijednosti, prosječna temperatura u norveškom Bergenu je iznosila ugodnih dvadesetak stupnjeva Celzijusa. Od Zagreba do Bergena se avionom leti nešto manje od tri sata, a moj dolazak u Bergen je bio tempiran točno u ponoć, 1. kolovoza. Za razliku od vrelih noći koje sam ostavio u Zagrebu, u Bergenu me dočekala kiša. Iako me vrijeme odlično poslužilo i kiša je padala samo prvi dan, moram spomenuti da ona u Bergenu padne odjednom, kao u filmovima gdje glumci stoje na ulici i kiša se samo odjednom pojavi bez ikakvog navještaja.

Bergen je inače drugi grad po veličini u Norveškoj i najvažnije urbano središe na atlantskoj obali ove skandinavske zemlje. Grad broji 260.000 stanovnika, a središte je metropolitanske regije koju nastanjuje 382.000 ljudi. Sam Bergen je tipičan sjevernoeuropski grad, no ono što je atipično jest njegov položaj. Smješten između sedam brda te razveden na kopnu i okolnim otocima, Bergen dobiva ime od germanske riječi Berg (prv. brdo). U prošlosti je bilo pokušaja da se ime grada promijeni u Bjørgen, što bi više odgovaralo norveškom jeziku, no stanovnici grada su tu mogućnost odbili na referendumu, pa je stoga zadržan stari naziv grada.

Galerija

     
             
     
             
     

Ocjena destinacije

PLUS

adaptivni ovjes

dizajn
 
MINUS

grub motor


Komentari (0)









Info box

Svoje tekstove mogu slati samo registrirani korisnici.



Izdvojeni tekstovi
 
 
   
         
Dueli
Naslov

Planet Zemlja je udruga osnovana 1997. godine. Cilj djelovanja udruge Planet Zemlja je etički i održivi odnos ljudske zajednice prema biljnim i životinjskim vrstama, prirodi i okolišu  te etički i održivi razvoj društva u cjelini.
  Prezentacije
Naslov vijesti

Planet Zemlja je udruga osnovana 1997. godine. Cilj djelovanja udruge Planet Zemlja je etički i održivi odnos ljudske zajednice prema biljnim i životinjskim vrstama, prirodi i okolišu  te etički i održivi razvoj društva u cjelini.
  Testovi čitatelja
Naslov vijesti

Planet Zemlja je udruga osnovana 1997. godine. Cilj djelovanja udruge Planet Zemlja je etički i održivi odnos ljudske zajednice prema biljnim i životinjskim vrstama, prirodi i okolišu  te etički i održivi razvoj društva u cjelini.
12.12.2010. Opširnije
 
12.12.2010. Opširnije
 
12.12.2010. Opširnije


Stariji tekstovi

Husta
Regionalni centar zaštite okoliša

Edukacija nastavnika
Regionalni centar zaštite okoliša

Biološka raznolikost
Regionalni centar zaštite okoliša

Earth Run
Regionalni centar zaštite okoliša

CroRikša
Regionalni centar zaštite okoliša


         
PRETRAŽIVANJE       ARHIVA TEKSTOVA
         
   
 
 
TOP PUTOPIS
Zastrašujuća priča o pohlepi velikih korporacija, makinacijama u donošenju propisa.

TOP PUTOPIS
Zastrašujuća priča o pohlepi velikih korporacija, makinacijama u donošenju propisa.

TOP PUTOPIS
Zastrašujuća priča o pohlepi velikih korporacija, makinacijama u donošenju propisa.
 
Prijava Registracija Zaboravio...
Korisnik
Lozinka
 

Earth Run - 1300 km trčanja za prirodu



100% ekološki web dućan




NAJČITANIJI BLOGOVI
Naziv bloga
Autor, datum objave
Naziv bloga
Autor, datum objave
Naziv bloga
Autor, datum objave


IZ WEB SHOPA
Organska kozmetika
kratak opis
Cijena: 100,00 kn
Organska kozmetika
kratak opis
Cijena: 100,00 kn
Organska kozmetika
kratak opis
Cijena: 100,00 kn



Planet Zemlja
Copyright 2010
PORTAL

Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
PORTAL

Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
PORTAL

Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
statistika

Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Rubrika
Powered by ervin poljak. Sva prava pridržana.